Hrvatska ograničava energetska pića za maloljetnike: Treba li isti potez povući i Bosna i Hercegovina?
Sve veća dostupnost energetskih pića među djecom i tinejdžerima ponovo otvara pitanje koliko su postojeća pravila dovoljna da zaštite njihovo zdravlje. Dok Hrvatska najavljuje strožiji pristup prodaji ovih proizvoda maloljetnicima, u Bosni i Hercegovini već su pokretane inicijative za uvođenje sličnih ograničenja. Međutim, pitanje je hoće li se rasprava pretvoriti u konkretne zakonske promjene.
Energetska pića često se predstavljaju kao brzo rješenje za umor, nedostatak koncentracije i potrebu za dodatnom energijom. Ipak, njihov sadržaj kofeina i drugih stimulativnih sastojaka može predstavljati rizik, naročito za djecu i adolescente čiji se organizam još razvija.
Zbog toga se sve više pažnje posvećuje ne samo upozorenjima na ambalaži nego i odgovornosti proizvođača, trgovaca, roditelja i institucija koje uređuju tržište.
Zdravstveni rizici koje roditelji ne bi trebali zanemariti
Energetska pića nisu isto što i obični osvježavajući napici. Kofein i drugi stimulansi mogu izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, nervozu, drhtavicu i poteškoće sa spavanjem. Kod osjetljivih osoba ili nakon unosa velikih količina mogu se pojaviti i ozbiljnije zdravstvene komplikacije.
Poseban problem predstavlja činjenica da mladi često ne obraćaju pažnju na količinu kofeina koju unose tokom dana. Ako uz energetsko piće konzumiraju i kafu, kolu ili druge proizvode s kofeinom, ukupan unos može biti veći nego što očekuju.
Nedostatak sna dodatno komplikuje situaciju. Tinejdžeri koji posežu za energetskim pićima kako bi ostali budni zbog škole, učenja ili igranja videoigara mogu ući u krug umora i sve češćeg oslanjanja na stimulanse.
Zaslađene varijante nose i dodatne rizike povezane s prekomjernim unosom šećera, uključujući povećan rizik od karijesa i nezdravih prehrambenih navika. To ne znači da će svako ko popije energetsko piće razviti zdravstveni problem, ali redovna i prekomjerna konzumacija razlog su za zabrinutost.
Dodatni rizik postoji kada se energetska pića kombinuju s alkoholom. Kofein može smanjiti osjećaj pospanosti, ali ne uklanja utjecaj alkohola na rasuđivanje, koordinaciju i sposobnost reagovanja.
Zbog ovih rizika, pedijatrijske zdravstvene preporuke uglavnom savjetuju da djeca i adolescenti izbjegavaju energetska pića. Upozorenja su važna, ali se postavlja pitanje jesu li ona dovoljna kada su proizvodi lako dostupni i privlačni mladim potrošačima.
Hrvatska pooštrava pristup, a u BiH su već pokretane inicijative
Hrvatska je u junu 2026. godine, prema navodima iz dostavljenog teksta, uvela zabranu prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina, dok se pripremaju i dodatne mjere kojima bi se uredila dostupnost srodnih proizvoda. Ove navode potrebno je provjeriti kroz važeće zakonske propise i službene objave prije nego što se predstave kao konačno potvrđeno stanje.
U Bosni i Hercegovini pitanje ograničavanja prodaje energetskih pića maloljetnicima već je bilo predmet političkih inicijativa.
U aprilu 2025. godine zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Suada Halilović predložila je zakonsko rješenje kojim bi se zabranila prodaja energetskih pića osobama mlađim od 18 godina. Sličan prijedlog iznio je i zastupnik Admir Čavalić.
Prema dostavljenim informacijama, obje inicijative dobile su podršku Odbora za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine. Halilović je kasnije zatražila i stručnu analizu utjecaja energetskih pića na zdravlje djece i mladih.
Ipak, podrška inicijativi nije isto što i usvajanje zakona. Prema informacijama navedenim u tekstu, nije potvrđeno da je Federacija BiH u međuvremenu uvela opću zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima.
Važno je naglasiti i da se eventualne mjere u Federaciji BiH ne bi automatski odnosile na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Za širu primjenu potrebno je jasno utvrditi nadležnosti i uskladiti pravila koja važe na različitim nivoima vlasti.
Zabrana ili edukacija: Šta bi bilo najbolje rješenje za BiH?
Uvođenje dobne granice za kupovinu energetskih pića moglo bi otežati njihov pristup djeci i mlađim tinejdžerima. Međutim, sama zabrana ne bi riješila sve probleme ako se ne bi dosljedno provodila i ako bi proizvodi ostali lako dostupni drugim kanalima.
Zbog toga bi eventualno zakonsko rješenje trebalo obuhvatiti jasnu definiciju proizvoda na koje se odnosi, obavezu provjere dobi kupaca, odgovarajuće kazne za kršenje propisa i redovan inspekcijski nadzor.
Jednako važna bila bi edukacija u školama i informisanje roditelja o sastavu energetskih pića i mogućim posljedicama njihove pretjerane konzumacije. Mladi trebaju razumjeti da osjećaj privremene budnosti nije isto što i stvarni odmor, niti da energetsko piće može nadoknaditi nedostatak sna.
Odgovornost ne može biti prebačena isključivo na roditelje. Oni imaju važnu ulogu u formiranju navika djece, ali su potrebni i jasni standardi za trgovce, kvalitetne zdravstvene informacije i propisi koji se mogu efikasno provoditi.
Komentar
Bosna i Hercegovina ne bi trebala čekati da problem postane ozbiljniji kako bi otvorila pitanje zaštite djece od prekomjerne konzumacije energetskih pića. Ako stručne procjene potvrde da postojeći sistem nije dovoljan, ograničavanje prodaje maloljetnicima opravdano je razmotriti kao jednu od mogućih mjera.
Ipak, zakon mora biti više od političke poruke. Potrebni su jasni kriteriji, kontrola i edukacija, uz realnu procjenu učinka zabrane. Zaštita zdravlja djece ne bi smjela zavisiti od toga u kojem dijelu zemlje žive ili koliko su njihovi roditelji upoznati s mogućim rizicima.
Pitanje zato nije samo treba li BiH slijediti hrvatski primjer, nego može li uspostaviti djelotvoran sistem koji će mladima omogućiti sigurnije odrastanje. Na to bi odgovor trebali dati zdravstveni stručnjaci i nadležne institucije, uz otvorenu raspravu o mjerama koje donose stvarne rezultate.
Izvor: BBC