Milionska dobit bez ijednog prijavljenog radnika? Podaci iz RS izazvali brojna pitanja
Brojevi koji privlače pažnju
Kada neko čuje da je firma zaradila milione maraka, prvo pomisli da iza toga stoji veliki tim zaposlenih. Međutim, najnoviji podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) pokazuju da stvarnost ponekad izgleda potpuno drugačije.
Prema službenim evidencijama za prošlu godinu, deset kompanija u Republici Srpskoj koje nisu imale nijednog prijavljenog zaposlenog zajedno je ostvarilo više od 37 miliona konvertibilnih maraka dobiti. Ovakvi podaci izazvali su veliko interesovanje javnosti i otvorili brojna pitanja o načinu poslovanja pojedinih firmi.
Ko je na vrhu liste?
Najveću dobit ostvarila je Mljekara Laktaši. Iako nije prijavila nijednog zaposlenog, evidentirana je dobit od čak 17,1 milion KM.
Slijedi Prijedor Land Development sa 4,2 miliona KM dobiti, dok je treće mjesto zauzeo Pay Concept iz Banje Luke sa 3,1 milion KM.
Na listi se nalaze i Fond stanovanja iz Banje Luke, A&K Konsalting, OLIMP NET iz Doboja, Process Equipment DMT iz Bijeljine, Bola Consulting, DigitBoost Solutions te Madisson K. Consulting. Sve ove firme, prema podacima APIF-a, ostvarile su milionsku dobit bez prijavljenih radnika.
Istovremeno, postoje i kompanije koje imaju samo jednog prijavljenog zaposlenog, a također su ostvarile izuzetno visoke profite. Među njima prednjači DIP-CO iz Prijedora sa 18,3 miliona KM dobiti, zatim WWIN iz Banje Luke sa 17,7 miliona KM, Ban Gradnja sa 11,6 miliona KM te Skechers BH sa 5,8 miliona KM. Na spisku su još Niagara Sports Global Management, ASW-Inženjering, Tropic, Custom Valve Services, Lian Sports i Pharos Football Academy.
Kako je to moguće?
Na prvi pogled ovakvi podaci mnogima djeluju neobično. Međutim, broj prijavljenih zaposlenih ne mora uvijek pokazivati koliko ljudi stvarno učestvuje u poslovanju jedne kompanije.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić smatra da postoji više mogućih objašnjenja. Prema njegovim riječima, dio kompanija može poslovati na međunarodnom tržištu, dok se fakturisanje obavlja preko firmi registrovanih u Bosni i Hercegovini. Takav način poslovanja može biti povezan s poslovnim ili poreznim razlozima.
Sama činjenica da firma nema prijavljenih zaposlenih ne znači automatski da posluje nezakonito. Neke kompanije koriste vanjske saradnike, angažuju druge firme za određene poslove ili imaju specifičan poslovni model. Ipak, ovakvi podaci redovno izazivaju interes javnosti i pitanja o transparentnosti poslovanja.
Zašto je ovo važno?
Podaci o dobiti i broju zaposlenih često pokazuju kako izgleda poslovna slika jednog društva. Kada se pojave velike razlike između ostvarenog profita i broja prijavljenih radnika, sasvim je očekivano da građani žele znati kako takav sistem funkcioniše i da li su svi propisi ispoštovani.
Kratak komentar: Same brojke ne dokazuju da je bilo koja kompanija prekršila zakon. Ali ovakvi podaci pokazuju koliko je važno da poslovanje bude transparentno i da javnost ima pristup tačnim informacijama.
Izvor: Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) i izjava potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske Saše Trivića.
<strong>Napomena: Tekst je zasnovan na javno dostupnim podacima i zvaničnim izjavama. Izneseni stavovi i objašnjenja predstavljaju mišljenja sagovornika i mogu biti subjektivni.